Procesor vrši ulogu u računalu sličnu onoj kakvu kod čovjeka vrši mozak.
Procesor upravlja ostalim djelovima računala i obrađuje podatke.
Procesori se djele prema brzini rada,veličiom podatka kojeg mogu obaviti,
i karakteristikama unutarnjeg ustroja.
Osnovni djelovi procesora su:
Aritmetičko-logička jedinica koja vrši osovne arimetičke(zbrajanje,oduzimanje...) i logičke operacije (osnovne logičke operacije su jednostavne a to su:NE (eng. NOT) I (eng. AND) ILI (eng. OR) )nad podacima.
Upravljačka jedinica daje signale prema kojima se radnja treba vršiti.
Registri poseban dio procesora koji služi za privremeno čuvanje informacija koje su potrebne procesu tokom operacije.
Sabirnice su vodovi kojima se odvija razmjena podataka.
Procesor izvana izgleda jednostavno,no u svojoj unutrašnjosti jako kompleksan, jer sadrži stotine miliona tranzistora(tranzistor je poluvodič električne energije koristi se za pojačavanje električnih signala,osnovni je tvorni element mnogih elektroničkih sklopova, integriranih krugova i elektroničkih računala.)koji su smješteni u jednom čipu.
Procesor posjeduje priručnu memoriju (priručna memorija je mala memorija koja služi za pohranu podataka koji se često koriste) iz koje dohvaća podatke puno brže nego iz radne memorije.
Brzina rada procesora opisuje se u MHz(megahercima) i GHz(gigahercima).
Duljina podatka koji procesor može zahvatiti je : 16-bitni,32-bitni i 64-bitni procesor.
Izvori:Internet;Wikipedia
